Tri svjetske farmaceutske kompanije napustile Bosnu i Hercegovinu
Nije nepoznato da postoje globalni problemi u proizvodnji i nabavci lijekova, ali kada se tome dodaju birokratske procedure i pogodovanje određenim lobijima te procjene velikih farmaceutskih kompanija kako im se više ne isplati poslovati u ovoj zemlji ili regiji, onda pred BiH nije pretjerano optimistično vrijeme.
Bosnu i Hercegovinu, ali i regiju posljednjih su godina napustile neke od najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva tvrde kako je to rezultat isključivo njihovih procjena.
– Svjetske kompanije kao što su Glaxo, Sanofi, AstraZeneca jesu mijenjale politiku svog poslovanja i prisutnosti na tržištima naše regije u posljednjoj deceniji. Navedeno se ne odnosi isključivo na bh. tržište, već na tržište zemalja jugoistočne Europe – navela je u odgovoru za Večernji list voditeljka Odsjeka za informisanje o lijekovima Tijana Spasojević-Došen odgovarajući na pitanje što je razlog njihovog napuštanja tržišta Bosne i Hercegovine.
Dodala je kako to neće uticati na kvalitet snabdjevanja tržišta lijekovima. – Pacijenti zbog navedenog nisu ugroženi jer naše tržište raspolaže, za sada, dovoljnom količinom medikamenata, a značajan doprinos u tome pripada domaćoj farmaceutskoj industriji – navela je ona.
Jesu li zamjenski lijekovi sigurni ?
Na pitanje jesu li sigurni lijekovi zamjene koje koriste građani, odgovorila je kako se radi o medikamentima sasvim zadovoljavajućeg nivoa.
– Generici koje je odobrila naša agencija zadovoljavaju evropske standarde za kvalitet, efikasnost i sigurnost te prolaze istu ocjenu i provjeru kod naše agencije, kao i originalni lijekovi – navela ja Spasojević-Došen.
Bosna i Hercegovina je malo tržište, a unutar zemlje, uprkos postojanju jedinstvene Agencije za lijekove, velike farmaceutske kompanije moraju se brinuti oko pakovanja, u zavisnosti u kojem entitetu prodaju medikamente. No, prije toga, za uvođenje bilo kojega lijeka na tržište potrebno je da prođe najmanje jednogodišnju proceduru koju provode nadležni laboratoriji u BiH koji imaju potrebne stručne reference..
No, takvo što je suvišno, osim tek stalnih provjera lijekova koji se uvoze kako bi se potvrdio njihov kavalitet. Naime, vodeći se primjerom susjednih zemalja, kao što je npr. Crna Gora, koja automatski priznaje i uvodi na tržište medikamente za koje je odobrenje dala Evropska medicinska agencija (EMA), tako bi i za kupce iz BiH bila jednostavnija protočnost, posebno lijekova nove generacije.
Takvo što i posve sigurno pozdravile bi velike farmaceutske kompanije koje se ne žele zamarati složenim procedurama, koje su u biti nepotrebne. Uz Crnu Goru, takvu praksu ima još nekoliko zemalja koje nisu članice Evropske unije te na taj način olakšavaju procedure. Pomalo je i čudno da lijekove za koje su odobrenje dali EMA, američki FDA ili pak švajcarske ili japanske agencije koje proizvode najviše lijekova preispituju laboratoriji u BiH.
Dodatne probleme velikim stranim farmaceutskim kompanijama predstavljaju i potezi domaćih vlasti koje ih skidaju s popisa esencijalnih lijekova zamjenjujući ih drugim, generičkim lijekovima. Iako nisu skinuti lijekovi koji se koriste kod najtežih bolesnika, u posljednje je vrijeme sve učestalija nestašica citostatika potrebnih za liječenje onkoloških pacijenata.U međuvremenu su politikantski započele međusobne optužbe ko je za to krivac kako bi se prikrile druge afere koje također potresaju BiH.
Iz Zavoda za osiguranje i reosiguranje FBiH potvrdili su, pozivajući se na obavijest Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, kako će zbog poremećaja na tržištu Zavod do normalizacije opskrbe vršiti refundiranje troškova nabavke lijekova.
Nije ovo novost samo za BiH jer gotovo svakodnevno prigodom posjeta apotekama može se čuti odgovor “nema”.
Situacija posebno zabrinjava kad na tržištu nedostaje generičkih lijekova, koji su temelj zdravstvenog sistema. Njih se troši najviše, a oni su još uvijek najjeftiniji. Čak i uprkos tome što je i u farmaceutskoj industriji došlo do rasta cijena. Posebno su “problematični” antibiotici, za čiju je proizvodnju potrebna velika količina energije. Posljednjih dana i u mostarskim apotekama nedostajalo je sirupa antibiotika za djecu.
