Šta predviđa istorijski Sporazum o biološkoj raznovrsnosti iz Montreala

Zemlje svijeta usvojile su u Montrealu, u Kanadi, istorijski sporazum čiji cilj je sprečavanje razaranja biološke raznolikosti i njenih resursa, neophodnih čovječanstvu.

Posle četiri godine teških pregovora i deset dana i noći diplomatskog maratona više od 190 država postiglo je sporazum pod pokroviteljstvom Kine, predsedavajuće UN konferencije o biodiverzitetu COP15.

Ovaj „mirovni sporazum sa prirodom“ nazvan „Sporazum Kunming-Montreal“ ima za cilj da zaštiti zemlju, okeane i životinjske vrste od zagadjenja, uništenja i klimatske krize.

Dogovorena je Mapa puta, čiji cilj je da se zaštiti 30 % planete do 2030. i da se izdvoji 30 milijardi dolara godišnje pomoći za očuvanje za zemlje u razvoju.

Najznačajnija od dvadesetak usvojenih mera je preuzeta obaveza da se do 2030. zaštiti 30 % kopnenih i vodenih površina koje se smatraju važnim za biološku raznolikost. Trenutno je zaštićeno 17 % kopnenih površina i 8 % morskih.

Predviđeno je da se prepolovi otpad od hrane na globalnom nivou i značajno smanji prekomjerna potrošnja i stvaranje otpada. Planirano je mobilisanje najmanje 200 milijardi dolara godišnje, do 2030. godine, javnih i privatnih sredstava za finansiranje biološke raznovrsnosti.

„Bez takve akcije, doći će do daljeg ubrzanja globalne stope izumiranja vrsta, koja je već desetine do stotine puta veća od prosjeka u posljednjih 10 miliona godina.”

Globalni fond za bioraznolikost

Sporazum iz Montreala po važnostu u rangu Pariškog sporazuma

Taj dogovor je predstavljen kao jednak cilju usvojenom na konferenciji za klimu u Parizu da se ograniči klimatsko zagrevanje na 1,5 stepeni Celzijusa.

U tekstu se takodje daju garancije za autohtone narode, čuvare 80 % biodiverziteta koji opstaje na Zemlji, preporučuje se restauracija 30 % degradiranog zemljišta i traži da se prepolovi rizik vezan za pesticide.

U pokušaju rešenja finansijskog pitanja koje je uvek goruće izmedju Severa i Juga, Kina predlaže da se dostigne „najmanje 20 milijardi dolara“ godišnje medjunarodne pomoći za biodiverzitet do 2025. godine, i „najmanje 30 milijardi do 2030. godine“.

Ministri i državni zvaničnici iz oko 190 zemalja uglavnom su se složili da zaštita biološke raznovrsnosti treba da bude prioritet, a mnogi su poredili te napore sa klimatskim pregovorima koji su završeni prošlog meseca u Egiptu.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *