Poljoprivreda u svijetu pred kolapsom: Rat u Iranu izazvao najveću krizu vještačkih đubriva

Poljoprivreda u svijetu suočava se sa najvećom krizom vještačkih đubriva u modernoj istoriji.

Dok se vojne tenzija na Bliskom istoku ne smiruje, blokada ključnih pomorskih puteva – prvenstveno Hormuškog moreuza – prekinula je protok gotovo polovine svjetske trgovine ureom, dovodeći poljoprivrednike od Australije do Brazila u stanje panike.

Šta je izazvalo potres vještačkih đubriva?

Glavni uzrok trenutne krize, koja je dostigla vrhunac početkom aprila 2026. godine, jeste nemogućnost transporta sirovina i gotovih proizvoda iz Persijskog zaljeva. Regija koja pokriva oko 46% globalnog izvoza uree trenutno je odsječena od ostatka svijeta.

Dodatni udarac zadala je nestašica prirodnog gasa (LNG), koji je osnovna komponenta za proizvodnju azotnih đubriva. Zbog prekida isporuka iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, fabrike širom Azije i Evrope bile su prisiljene da obustave rad, što je dovelo do drastičnog pada ponude na tržištu.

Cijene van kontrole

U samo mjesec dana, cijena uree na svjetskim berzama skočila je za nevjerovatnih 60%. Egipatska urea, koja služi kao globalni referentni standard, dostigla je cijenu od 750 dolara po toni, što je nivo koji većina malih i srednjih farmera ne može priuštiti.

Ekonomski uticaj

• Skok cijena: Cijene uree su skočile za više od 60% u roku od mjesec dana. Referentne cijene egipatske uree porasle su sa oko 480 dolara na preko 750 dolara po toni do kraja marta 2026..
• Pad proizvodnje: U Indiji je domaća proizvodnja pala sa prosječnih 2,4 miliona tona na 1,8 miliona tona mjesečno zbog nedostatka gasa.

„Ovo više nije pitanje profita, ovo je pitanje opstanka,“ izjavio je za medije predstavnik udruženja poljoprivrednika iz Indije, zemlje koja je najteže pogođena. Domaća proizvodnja u ovoj zemllji pala je za skoro 30%, a vlada u Nju Delhiju prisiljena je da kupuje gas na „spot“ tržištu po visokim cijenama kako bi spriječila potpunu obustavu sjetve.

Zalihe hrane su ugrožene

Gotovo polovina svjetske hrane proizvodi se uz pomoć đubriva, napominje Marina Simonova, analitičarka u Argus Media. Svaki produženi poremećaj u snabdijevanju stoga bi imao ozbiljne posljedice po dostupnost hrane. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) takođe je upozorila da su se mnoge zemlje s niskim prihodima već borile s nesigurnošću u pogledu hrane prije izbijanja rata.

Kina zatvara vrata

Kako bi osigurala sopstvenu prehrambenu bezbjednost, Kina je uvela stroge zabrane izvoza vještačkih đubriva. Kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača, ovaj potez Pekinga dodatno je uzdrmao tržište, ostavljajući zemlje poput Australije i Bangladeša u očajničkoj potrazi za alternativama u Maroku ili Kanadi.

Posljedice po potrošače

Stručnjaci upozoravaju da će se efekti ove krize osjetiti na policama supermarketa do kraja godine. Manja upotreba uree direktno znači manji prinos žitarica, kukuruza i povrća.

„Bez adekvatnog đubrenja u narednih nekoliko nedjelja, prinosi pšenice bi mogli pasti za 20 do 30 procenata,“ upozoravaju poljoprivredni instituti. To bi moglo izazvati novi talas inflacije cijena hrane koji bi najteže pogodio najsiromašnije regione svijeta.

Dok diplomate pokušavaju da deblokiraju trgovačke rute, poljoprivredna sezona ne čeka. Ukoliko se snabdijevanje ne stabilizuje do maja, 2026. godina mogla bi ostati upamćena kao godina velike globalne gladi.