Ovih osam država već je postiglo nultu neto emisiju CO2
Kako bi ublažio uticaj klimatskih promjena, Evropski parlament prihvatio je Evropski propis o klimi, prema kojem se smanjenje emisija karbona podigne sa 40 na najmanje 55 % do 2030. godine. Time je klimatska neutralnost do 2050. postala pravno obvezujuća za države članice. Taj cilj su si zadale i SAD, ali i mnoge druge države, dok su zemlje poput Kine ili Indije, najavile taj isti cilj, ali decenijama kasnije. Međutim, čini se da su veća sad neke zemlje postigle taj sveti ‘net zero‘ gral.
Neto nulte emisije se postižu kada se svake godine iz atmosfere apsorbuje više ugljen dioksida nego što se emituje. Dostizanje neto nule na globalnom nivou centralni je dio nastojanja da se spriječi da globalno zagrijavanje premaši klimatski cilj od 1,5 °C.
Emisije stakleničkih gasova danas su veće nego kada je 190 zemalja usvojilo Pariški sporazum 2015. godine, tvrdi iz Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i dodaju kako veliki i mali emiteri razvijaju dugoročne planove za dekarbonizaciju sektora kao što su energija, električna i toplinska energija, industrija, transport i poljoprivreda. Kada će ti planovi biti u potpunosti stupiti na snagu, nije poznato.
Međutim, zemlje koje su bogate prirodnim resursima poput prašuma koje prirodno upijaju CO2 iz atmosfere, zatim zemlje s malom populacijom i ograničenom industrijskom proizvodnjom su, kaže WEF, na dobrom putu da prije svih stignu do zacrtanih ciljeva.
Zemlje koje su dostigle neto nulte emisije
A takve zemlje zaista i postoje. Njih je osam, prema istraživanju koje je napravio Energy Monitor.
Prva od njih je Butan, mala zemlja između Kine i Indije koja prema zadnjem popisu stanovništva iz 2015. ima 672 452 stanovnika. Poljoprivreda za vlastite potrebe, održivo šumarstvo i turizam čine osnovne ekonomske aktivnosti Butana, a kraljevina već dugo provodi politiku koja podstiče održivo upravljanje šumama, dok zaštićeni nacionalni parkovi dominiraju na dvije petine zemlje.
Druga država na popisu WEF-a su Komori, mali vulkanski arhipelag koji se nalazi u Indijskom okeanu uz istočnu obalu Afrike, sjeverno od Madagaskara. To je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu, s populacijom od 800.000 ljudi, gusto koncentrisanih u glavnim obalnim gradovima njena četiri ostrva. Niske emisije iz poljoprivrede, ribolova i uzgoja stoke, koje čine oko polovine ekonomije zemlje, zajedno sa strogom zaštitom okoline za gotovo četvrtinu kopna, podržavaju njegov neto nulti status.
Gabon se našao kao treći na ovoj listi. U njemu dominiraju prašume koje pokrivaju 88 % kopnene mase zemlje. Smješten u bazenu Konga, koji je jedan od najvećih svjetskih ‘ponora karbona‘, Gabon emituje vrlo malo karbon dioksida, dok apsorbuje velike količine. UN je Gabon nazvao modelom očuvanja okoline.
Gvajana je još jedna zemlja bogata šumama, koja se nalazi na sjevernoj obali Južne Amerike okružena amazonskom prašumom. Nakon što je već postigla neto nultu emisiju, zemlja cilja na daljnje smanjenje emisija od 70 % do 2030. godine. Međutim, zemlja je 2019. postala najnoviji svjetski proizvođač nafte, što bi moglo dovesti u pitanje njezin status nultog emitera stakleničkih gasova.
Ostrvo Madagaskar nalazi se uz istočnu obalu Afrike i oslanja se na poljoprivredu i ribarstvo kao glavne ekonomske aktivnosti. Iako je trenutno nulti neto emiter, krčenje šuma velikih razmjera dovelo je do nestanka četvrtine šumskog pokrivača zemlje od 2000. godine, prema Global Forest Watchu. Ako se trenutna stopa gubitka drveća nastavi, Madagaskar će postati neto emiter karbon dioksida do 2030., predviđa Energy Monitor.
Niue je malo koraljno ostrvo za koji niko nije čuo, a se nalazi u južnom Tihom okeanu i dom je lokalnog stanovništva od oko 2000 ljudi. Ribarstvo, poljoprivreda i turizam su glavne ekonomske djelatnosti. Niue pridonosi globalnim emisijama stakleničkih plinova sa samo 0,0001 %. Međutim, njegov izloženi položaj čini ga ranjivim na uticaj klimatskih promjena, od porasta nivoa mora, zakiseljavanja okeana i sve veće opasnosti od ciklona. Na primjer, u januaru 2004. Godien, glavni grad Niuea uništio je ciklon Heta kategorije 5.
Panama se na klimatskom sumitu COP26 u Glazgovu, pridružila Surinamu i Butanu kako bi formirala savez zemalja s negativnim karbonom, pozivajući na podršku trgovini i cijenama karbona, te potičući veće napore da se postigne neto nulti nivo. Ss populacijom od 4,5 miliiona ljudi, oko 65 % kopnene mase Paname prekriveno je prašumama, a vlada planira pošumljavanje dodatnih 50 000 hektara zemlje do 2050. Godine.
Surinam je mala amazonska nacija i jedna je od šumom najbogatijih zemalja na svijetu, s pokrivenošću od 93 % njezine kopnene mase. Surinamske šume apsorbiraju milijarde tona CO2 i podržavaju bogatu bioraznolikost.
Kao što vidimo, sve zemlje koje su do sada postigle taj sveti gral od nula emisija su redom zemlje s jako malo stanovništva i praktično bez industrije. Ako je to put kojim moramo ići, ne piše nam se dobro.
Izvor: lidermedia
