Klimatske promjene najveća prijetnja čovječanstvu – smatra čuveni “dr Propast”
Od deset megaprijetnji po čovječanstvo – klimatske promijene su najveća, smatra ekonomista Nurijel Rubini, zvani i “dr Propast”, čuven po tome što je predvidio veliku ekonomsku krizu 2008. godine. Klimatske promjene su, kako je rekao, “usporena katastrofa koja ubrzava”.
Ipak, upozorava da su sve megaprijetnje povezane i da moramo, istovremeno, da brinemo o svima.
“Jedan primjer: trenutno nema načina da se značajno smanje emisije CO2 bez ekonomskog usporavanja. Iako smo 2020. imali najgoru recesiju u 60 godina, emisije gasova staklene bašte pale su samo za 9 %. S druge strane, bez snažnog ekonomskog razvoja, nećemo moći da riješimo problem duga. Dakle, moramo da pronađeno druge načine za rast – bez emisija gasova staklene bašte”, rekao je Rubini.
Za svaku od 10 pretnji, koje opisuje u svojoj knjizi – “Megaprijetnje: Deset opasnih trendova koji ugrožavaju našu budućnost i kako ih preživjeti”, može da iznese deset primjera, koji se, kako kaže, događaju u ovom trenutku, a ne u dalekoj budućnosti. Evo njegovog primjera za klimatske promjene:
“Ovo ljeta je vladala suša u svim delovima sveta, pa tako i u SAD-u. U blizini Las Vegasa suša je bila tolika da su tijela mafijaša iz 50-tih pronađena u isušenim jezerima. U Kaliforniji, farmeri prodaju svoja prava na vodu, jer im je to profitabilnije nego da nešto uzgajaju. Na Floridi više ne možete osigurati kuću na obali. Polovina Amerikanaca moraće da se preseli na Srednji zapad ili u Kanadu. To je nauka, a ne nagađanja”, rekao je Rubini.
Nurijel Rubini, jedan od najpoznatijih svjetskih ekonomista, poznat po svom pesimizmu, rođen je1958. godine. Trenutno je profesor emeritus na Poslovnoj školi Stern Univerziteta u Njujorku. Predvidio je finansijsku krizu 2008. kao i krah globalne ekonomije na početaku pandemije korona virusa. Odrastao je u Turskoj, Iranu, Izraelu i Italiji, a sada je državljanin SAD-a. Kaže da bi više volio da ga zovu “dr Realista”, a ne “dr Propast”.
Ekonomska kriza danas – gora nego 70-tih prošlog vijeka
Poredeći krizu iz 70-tih godina prošloga vijeka, kada je svijet takođe proživljavao energetsku krizu, visoku inflaciju i stagflaciju, s današnjom situacijom rekao je da je danas puno teže.
“Danas je gore. U to vrijeme nismo imali toliki javni i privatni duga kao danas. Ako centralne banke podignu kamatne stope u borbi protiv inflacije, to će dovesti do bankrota mnogih ‘zombi‘ kompanija, banaka u secni i državnih institucija. Osim toga, naftnu krizu uzrokovalo je puno više geopolitičkih šokova nego tada. Zamislite samo kakve bi posljedice imao kineski napad na Tajvan, koji proizvodi 50% svih poluprovodnika na svijetu, od čega 80 % vrhunskih. To bi bio globalni šok. Danas puno više zavisimo o poluprovodnicima, nego o nafti – upozorio je Rubini.
Govoreći o prioritetima političara u rješavanju istovremenih kriza, Rubini se složio da se prvo mora povesti računa o Rusiju i Ukrajinu, prije nego što se pobrinu za Iran i Izrael ili Kinu.
“Ali kreatori politike bi trebali da razmišljaju i o inflaciji i recesiji, odnosno stagflaciji. Evrozona je već u recesiji i mislim da će ona biti duga i ružna. U Velikoj Britaniji je još gore”, smatra Rubini.
Izvor: Der Spiegel
