Kako je konačno ostvaren cilj od 100 mlrd dolara za finansiranje klimatskih promjena

Najvažniji cilj, više od decenije, bio je dostići 100 milijardi dolara godišnje do 2020. za finansiranje klimatskih promjena, što su razvijene zemlje ispunile – iako s dvije godine zakašnjenja – 2022. godine.

Nova analiza Carbon Briefa i Guardiana otkriva kako su zemlje s visokim prihodima ispunile svoj dugo odgađani cilj obaveza finansiranja klimatskih promjena, otkrivajući rastuću zavinost od privatnog kapitala i promjene prioriteta donatora.

Razvijene ekonomije, uključujući veći dio Evrope, Sjedinjene Američke Države i Japan, dužne su prema Pariškom sporazumu pružiti međunarodnu podršku zemljama s nižim prihodima za klimatske inicijative.

Finansiranje klimatskih mjera može imati različite oblike, uključujući grantove, kredite multilateralnih razvojnih banaka i privatna ulaganja.

Više od jedne decenije, centralni cilj finansiranja klimatskih mjera bio je mobilizacija 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine. Zemlje s visokim prihodima ispunile su taj cilj 2022. godine, dvije godine kasnije od roka.

Carbon Brief i Guardian analizirali su podatke više od 20.000 globalnih klimatskih projekata finansiranih javnim novcem razvijenih zemalja, uključujući službene podatke za 2021. i 2022. godinu , koji su tek nedavno objavljeni.

Četiri države obezbijedile polovinu finansijskih obaveza od 100 milijardi dolara

Podaci pružaju detaljan uvid u to kako je postignut cilj od 100 milijardi dolara, uključujući finansiranje svega, od održive poljoprivrede u Nigeru do projekata električne energije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

Analiza pokazuje da se zemlje donatori često oslanjaju na kredite i privatno finansiranje kako bi ispunile svoje obaveze prema ekonomijama s nižim prihodima.

Ispunjavanje cilja od 100 milijardi dolara u 2022. godini omogućeno je uglavnom zahvaljujući porastu privatnog kapitala i povećanim obavezama vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Mala grupa nacija dosljedno je ostala glavni izvor finansiranja klimatskih mjera. Trend se zadržao i 2021. i 2022. godine. Samo četiri zemlje, Japan, Njemačka, Francuska i Sjedinjene Američke Države, obezbijedile su polovinu svih obaveza finansiranja klimatskih mjera.

Ne samo da je 2022. bila prva godina u kojoj je ostvaren cilj od 100 milijardi dolara, već je zabilježen i najveći ikada zabilježeni porast finansiranja klimatskih mjera u jednoj godini – porast od 26,3 milijarde dolara, ili 29%, prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

SAD pod Bajedenovom administracijom predvodile bilateralno finansiranje

Sjedinjene Američke Države postale su najveći bilateralni donator. Od kada je Džo Bajden preuzeo dužnost 2021. godine, bilateralna pomoć SAD-a u oblasti klime se više nego utrostručila tokom 2021. i 2022. godine.

U 2022. godini, kombinacija američkih doprinosa i privatnih investicija povećala je tokove finansiranja klime za skoro 14 milijardi dolara, čime je dostignut ukupan iznos od 115,9 milijardi.

Iako je Trampova administracija ukinula praktično sva strana sredstva za klimatske promjene, i 
uglavnom odbacila multilateralne institucije, SAD  još uvijek nisu odustale od svog značajnog udjela u multilateralnim razvojnim bankama (MDB).

Neke zemlje s višim prihodima – uključujući Kinu i UAE – bile su glavni primaoci

Prema analizi, najveći korisnici međunarodnog finansiranja klimatskih mjera obično su velike zemlje sa srednjim prihodima , poput Egipta, Filipina i Brazila.

Kao druga najveća svjetska ekonomija i glavni finansijer energetskih projekata u inostranstvu, Kina – koju Svjetska banka klasifikuje kao zemlju sa višim srednjim dohotkom – suočava se sa  sve većim pritiskom da počne zvanično finansirati klimatske promjene.

Istovremeno, ta zemlja je primila više od 3 milijarde dolara finansiranja za klimatske promjene tokom ovog perioda, budući da je i dalje  klasifikovana kao zemlja u razvoju prema klimatskom sistemu UN-a.

Među zemljama koje primaju sredstva su i visoko razvijene države Persijskog zaliva bogate naftom. Na primjer, Ujedinjeni Arapski Emirati su od Japana dobili 1,3 milijarde dolara finansiranja za projekt prenosa električne energije i projekt prerade otpada u energiju . 

Desetina svih direktnih finansiranja klimatskih promjena otišla je na željezničke projekte koje podržava Japan

Analiza pokazuje da je Japan najveći donator finansiranja klimatskih mjera, čineći petinu svih bilateralnih i multilateralnih finansiranja u 2021. i 2022. godini.

Od 20 najvećih bilateralnih projekata, 13 su bili japanski. To uključuje 7,6 milijardi dolara kredita za osam željezničkih i metro sistema u većim gradovima širom Indije, Bangladeša i Filipina.

U stvari, japansko finansiranje željezničkih projekata bilo je toliko značajno da je činilo 11% ukupnog bilateralnog finansiranja. To iznosi 4% finansiranja klimatskih promjena iz svih izvora.

Šta analiza otkriva o globalnim obavezama finansiranja klimatskih mjera

Gotovo 730 miliona ljudi još uvijek nema pristup električnoj energiji, a gotovo 80 % živi u podsaharskoj Africi.

Carbon Brief i Guardian identifikovali su finansiranje više od 500 projekata čiste energije i elektrifikacije u afričkim zemljama, u ukupnom iznosu od 7,6 milijardi dolara između 2021. i 2022. godine.

Ovi projekti uključivali su podršku za prvu solarnu elektranu u Čadu, novi hidroenergetski objekt u Mozambiku i proširenje elektroenergetskih mreža u Nigeriji.