Između 8 i 16 % stanovništva Evropske unije suočava se sa energetskim siromaštvom 

Između osam i 16 % stanovništva Evropske unije suočava se sa energetskim siromaštvom, iako većina energetskih siromašnih nisu siromašni po prihodima.

Ovo se rezultati analize glavnih pokazatelja energetskog siromaštva, koju je objavila je Evropska komisija.

Studija koristi dvije vrste indikatora: indikatore „zasnovane na troškovima“, koji podrazumijevaju udio troškova energije u prihodima i potrošnju energije i indikatore „konsenzualnog pristupa“, koje su zasnovani na tome u kojoj mjeri ljudi koji održavaju svoju kuću adekvatno toplom i onih koji imaju zaostale račune za komunalne usluge.

Oko 30% energetski siromašnih domaćinstava takođe je siromašno po prihodima, što je ispod praga siromaštva.

Studija takođe otkriva da se domaćinstva sa srednjim prihodima suočavaju sa relativno visokom učestalošću energetskog siromaštva, tako da ono ne utiče samo na pojedince sa niskim prihodima.

Obrazovanje i zapošljavanje imaju značajan uticaj na energetsko siromaštvo, jer veća stopa odraslih osoba sa poslom ili visokim obrazovanjem može neznatno smanjiti rizik od energetskog siromaštva.

• U EU se samo 0,3% stanovništva kvalifikuje kao energetski siromašno, kada se uzme u obzir sva četiri indikatora, dok bi četiri od deset (40%) u ovaj klub ušlo barem po jednom od ovih pokazatelja. 

Energetsko siromaštvo pokazuje značajne razlike među zemljama EU, budući da je pod uticajem različitih faktora, koji uključuju geografiju, prirodne resurse, klimu, infrastrukturu, nacionalne javne politike, itd.  

Na primjer, u Grčkoj i Bugarskoj skoro 30% stanovništva je energetski siromašno po najmanje dva pokazatelja, dok je u zapadnim i sjevernim zemljama EU ta brojka ispod 5%.

Istovremeno, razlike u stopama energetskog siromaštva među zemljama EU su mnogo veće kada se koriste subjektivni pokazatelji. Na primjer, stope siromaštva, koje mjere nemogućnost adekvatnog grijanja doma, kreću se između gotovo nule u Švedskoj i Luksemburgu do oko 40% u Bugarskoj. 

Sličan trend se uočava kada se analiziraju neizmirene obaveze za račune za komunalne usluge, dok se čini da su udjeli prihoda u potrošnji energije za stanovanje koji su iznad dvostrukog nacionalnog medijana sličniji među zemljama, što ukazuje da se stope energetskog siromaštva kreću između otprilike 10% (Holandija, Mađarska) na nešto iznad 20% (Švedska, Malta i Letonija).