Hemikalije iz automobilskih guma pronađene u voću i povrću
Hemikalije koje se koriste u proizvodnji automobilskih guma, kako bi one bile trajnije i fleksibilnije, pronađene su u uzorcima voća i povrća.
Istraživanje provedeno u Švajcarskoj potvrdilo je prisustvo aditiva iz automobilskih guma u širokom sprektru voća i povrća koje se konzumira u ovoj zemlji.
Iako dugoročni efekti na ljudsko zdravlje ostaju nejasni, nalazi izazivaju ozbiljnu zabrinutost.
U svijetu se svake godine proizvede više od 2 milijarde guma. S porastom urbanizacije, očekuje se da će taj broj rasti.
Gume sadrže složenu mješavinu hemijskih aditiva dizajniranih da poboljšaju performanse, izdržljivost i otpornost na habanje. Mnogi od ovih aditiva, uključujući vulkanizatore, plastifikatore i antioksidanse, poznati su kao toksični.
Procjenjuje se da habanje guma oslobađa oko 6 miliona tona čestica godišnje. Ove čestice sadrže hemikalije koje se talože u poljoprivrednom zemljištu, bilo putem vazduha ili korištenjem prečišćenih otpadnih voda za navodnjavanje.
Studija je ispitala 100 vrsta proizvoda
Ispitano je oko 100 različitih vrsta voća i povrća iz različitih izvora: velikih lanaca supermarketa, tržnica organske hrane i lokalnih trgovina mješovitom robom. Izbor je odražavao najčešće konzumirane proizvode među stanovnicima Švajcarske.
Analiza se fokusirala na tri glavne kategorije: lisnato povrće (zelena salata, kupus, špinat), korjenasto povrće (luk, krompir, mrkva) i paradajz, papriku, tikvice, bundevu. Svi testirani uzorci pokazali su znakove kontaminacije aditivima za gume.
Trenutni toksikološki podaci ne ukazuju na neposredne opasnosti po zdravlje. Međutim, studija ističe veliki nedostatak znanja: nedostatak podataka o dugoročnoj toksičnosti ovih supstanci kada se redovno unose putem hrane.
Kako bi bolje razumjeli kako ovi spojevi ulaze u lanac ishrane, istraživači su proveli 14-dnevni eksperiment izlažući salatu pet ključnih hemikalija povezanih sa gumama. Rezultat je da biljke salate apsorbiraju ove spojeve, koji su prisutni u različitim koncentracijama, različitim stupenom apsorpcije i metabolizma u različitim tkivima.
Slični obrasci uočeni su u svim kategorijama proizvoda. Nivo kontaminacije varirao je u zavisnosti od toga koliko blizu su usjevi površini zemljišta – lisnato povrće poput špinata bilo je izloženije od podzemnog povrća kao što je mrkva ili krompir.
Još jedan ključni faktor je rastvorljivost hemikalija u vodi za navodnjavanje, posebno u sistemima koji koriste prečišćenu otpadnu vodu.
Nivo toksičnosti
Iako su uticaji aditiva za gume na okolinu dobro dokumentovani, njihov uticaj na sisare je još uvek slabo shvaćen.
Studije na miševima pokazale su zabrinjavajuće znakove, uključujući trovanje jetre, poremećenu aktivnost gena povezanu s metabolizmom glikolipida, proizvodnjom glutationa (snažnog antioksidansa) i imunološkom funkcijom. Postoji i potencijalni neurološki rizik, a izloženost je povezana sa stanjima poput Parkinsonove bolesti.
