EU analizira napredak u postepenom ukidanju ruskih fosilnih goriva
EU analizirala je napredak u EU analizira napredak u postepenom ukidanju ruskih fosilnih goriva tri godine, nakon pokretanja plana REPowerEU.
Plan je utvrdio mjere za postepeno ukidanje ruskih fosilnih goriva, uz ubrzavanje tranzicije na čistu energiju s većim naglaskom na obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i uštedu energije.
Kao rezultat mjera EU, od maja 2022. godine
- Uvoz ruskog gasa pao je sa 150 milijardi kubnih metara (bcm) u 2021. na 52 milijarde kubnih metara u 2024. godini – pri čemu je udio uvoza ruskog gasa pao sa 45% na 19%.
- Uvoz sirove nafte iz Rusije pao je sa 27% na samo 3%, a uvoz uglja smanjen je na nulu.
- Zemlje EU koje koriste nuklearne reaktore ruske konstrukcije (VVER) sve se više okreću alternativama koje nisu ruske.
Ipak, ruska nafta iz naftovoda činila je značajan udio ukupnog uvoza za Češku, Slovačku i Mađarsku krajem 2024. godine, koje trenutno imaju privremena izuzeća od režima sankcija EU.
Završetkom projekta TAL-PLUS u aprilu 2025. godine , Češka je sada u mogućnosti da zamijeni svoje ruske zalihe nafte alternativnim izvorima . S druge strane, za Slovačku i Mađarsku , ruska nafta predstavlja preko 80% njihovog ukupnog uvoza nafte19 . Ova visoka zavisnost može predstavljati rizik za njihovu sigurnost snabdijevanja . Komisija nastavlja da podržava ove države članice da postepeno zamijene rusku naftu i osiguraju alternativne dobavljače putem naftovoda Adria.
EU i OIE
Paralelno s tim, EU nastavlja s uvođenjem obnovljivih izvora energije. Gotovo polovina električne energije u EU sada dolazi iz obnovljivih izvora (47%). Industrija procjenjuje da su se instalisani kapaciteti vjetroelektrana i solarnih panela kumulativno povećali za 58% između 2021. i 2024. godine, uštedjevši oko 38 milijardi kubnih metara gasa tokom 3 godine.
Za 2025. godinu, mogli bi se dodatno povećati za 16%, zamjenjujući oko 16 dodatnih milijardi kubnih metara gasa. Pojednostavljeni procesi izdavanja dozvola i veća ulaganja pomoći će da se ostane na putu ka cilju od 42,5-45% obnovljive energije u energetskom miksu zemalja EU do 2030. godine.
EU je takođe revidirala svoja pravila o energetskoj efikasnosti. Zemlje EU su se složile da dodatno smanje potrošnju energije za dodatnih 11,7% do 2030. godine i stvore podsticaje za energetski efikasnije zgrade, uz podršku finansiranja EU.
Države članice takođe provode zakonodavstvo i inicijative EU za poboljšanje ekodizajna i energetskog označavanja proizvoda aparata za domaćinstva, što štedi energiju i smanjuje račune domaćinstava. Između avgusta 2022. i januara 2025. godine, EU je uspješno smanjila svoju potražnju za gasom za 17%, što je ekvivalentno 70 milijardi kubnih metara gasa godišnje.
Međutim, EU i dalje uvozi ruske izvore energije, a prihodi od toga podstiču tekući rat Rusije u Ukrajini. Kao odgovor na to, Komisija je 6. maja 2025. objavila plan REPowerEU , u kojem je najavila mjere za postepeno i koordinirano prekidanje preostalog uvoza gasa, nafte i nuklearne energije iz Rusije.
Nakon Plana rada, Komisija će u junu 2025. godine podnijeti zakonodavne prijedloge. Cilj prijedloga je zabrana ili ograničavanje ugovora s ruskim dobavljačima gasa. Predviđaju se i trgovačke mjere na ruski uvoz obogaćenog urana i nove akcije za rješavanje problema ruske flote u sjeni koja prevozi naftu.
Takođe će postojati nova pravila o transparentnosti, praćenju i sljedivosti ruskog gasa, te nacionalni planovi koje će zemlje EU pripremiti o postepenom ukidanju ruskog gasa, nafte i nuklearne energije.
