Energetski sektor ubjediljivo najveći emiter CO2 u BiH

Vlada Republike Srpske prihvatila je Informaciju o Četvrtom izvještaju i Trećem dvogodišnjem izvještaju BiH u skladu sa Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promjenama i dala saglasnost da se upute u dalju proceduru usvajanja.

U okviru Četvrtog nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama obračunate su ukupne emisije gasova koje izazivaju efekat staklene bašte za 2015. i 2016. godinu. U 2015. godini udio energetskog sektora u ukupnim emisijama ugljen-dioksida bio 78 %, a nakon njega slijedi industrijski sektor od 13 % i poljoprivredni sektor od 5 %, kao i sektor otpada od 4 %.

Udio energetskog sektora u ukupnim emisijama ugljen-dioksid 2016. godine bio je 81 %, a nakon njega slijedi industrijski sektor od 11 % i poljoprivredni sektor i sektor otpada od 4 %.

Ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte (CO2) u BiH    2015.  2016.  2017-2018.
Energetski sektor78%81%80%
Industrijski sektor13%11%9%
Poljoprivredni sektor5%4%6%
Sektor otpada4%4%6%
U odnosu na baznu 1990. godinu, smanjenje ukupnih emisija iznosi 10,58 % u 2017. godini, odnosno 8,43 % u 2018. godini.

U okviru ovog dokumenta izvršena je analiza osjetljivosti na klimatske promjene, aktivnosti koje su preduzete s ciljem prilagođavanja i mjera ublažavanja klimatskih promjena.

Analizirano je i trenutno stanje, te su date preporuke za unapređenje u sistemu mjerenja, izvještavanju i verifikaciji emisija, jačanju javne svijesti, edukaciji i obukama, kao i sistematskom istraživanju, praćenju i prenosu tehnologija.

Treći dvogodišnji izvještaj o emisijama gasova sa efektom staklene bašte obuhvatio je emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte za 2017. i 2018. godinu, koristeći zvanične podatke nadležnih institucija za hidrometeorološke poslove, fondova za zaštutu životne sredine, kao i zavoda za statistiku u oba entiteta i na nivou BiH.

Doprinos ukupnim emisijama iz energetskog sektora za 2017. i 2018. godinu iznosio je 80 % iz primarne proizvodnje energije, 9 % iz industrije, 6 % iz poljoprivrednog sektora i sektora upravljanja otpadom.

U odnosu na baznu 1990. godinu, smanjenje ukupnih emisija iznosi 10,58 % u 2017. godini, odnosno 8,43 % u 2018. godini, bez ponora.

U okviru navedenog akta predložene su mjere za ublažavanje klimatskih promjena u skladu sa preporukama Sofijske deklaracije, te uspostavljanje sistema mjerenja izvještavanja i verifikacije podataka o klimatskim promjenama, kao sastavnog dijela budućih informacionih sistema zaštite životne sredine u BiH.

Vlada je konstatovala da su ovi izvještaji pripremljeni u skladu sa Pariskim sporazumom uz Okvirnu konvenciju UN o klimatskim promjenama.

Realizacijom projekta izrade Četvrtog nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama i Trećeg dvogodišnjeg izvještaja o emisijama gasova sa efektom staklene bašte obezbijeđen je kontinuitet podrške razvoju tehničkih kapaciteta nadležnih institucija za vršenje samoodrživih aktivnosti izrade inventara i izvještavanja koji je pokrenut i podržan u dosadašnjim procesima navedenim u izvještajima BiH prema UNFCCC, kao i u dvogodišnjim ažuriranim izvještajima o klimatskim promjenama.

Sve aktivnosti u ovom projektu su sprovedene u skladu sa nalazima i preporukama iz prethodnih aktivnosti sprovedenih tokom izrade izvještaja i dvogodišnjih ažuriranih izvještaja prema UNFCCC.

Vlada je zadužila Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, kao kontakt instituciju u ime BiH prema Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama, da u okviru svojih nadležnosti i uz saradnju sa više ministarstava u Srpskoj, Republičkim hidrometeorološkim zavodom, Republičkim zavodom za statistiku i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske prati realizaciju zadatih ciljeva izvještaja, uzimajući u obzir ustavnu i zakonsku nadležnost Srpske i BiH u datoj oblasti.

Četvrti nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama i Treći dvogodišnji izvještaj o emisijama gasova sa efektom staklene bašte u BiH izrađeni su u okviru projekta koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kao UNFCCC-ovom kontakt institucijom za BiH, uz finansijsku podršku iz grant sredstava Globalnog fonda za zaštitu životne sredine.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *