Ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana umjereno ubrzava u 2025. godini – SB
Ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana dostići će 3,7 odsto u 2025, prvenstveno zbog povećanja potrošnje i investicija, podstaknutih rastom kupovne moći.
Ovo se navodi u novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Balkan, koje je danas objavila Svjetska banka.
Realni rast bruto domaćeg proizvoda BDP-a u BiH u 2024. godini iznosiće 2,8 odsto, U 2025. godini 3,2 odsto, a u 2026. godini 3,9 odsto, predviđaju iz Svjetske banke.
Svjetska banka predviđa da će ukupni ekonomski rast Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije dostići 3,7 odsto u 2025. godini, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na proljetno izdanje ovog izvještaja.
Očekuje se da će stopa rasta u 2024. iznositi 3,3 odsto, odnosno 0,1 procentni poen više nego što je prvobitno bilo procijenjeno.
Ekonomista Svjetske banke i glavni autor izvještaja Isolina Rosi istakla je da domaći faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na Balkanu, te dodala da će u srednjoročnom periodu postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u EU imati ključnu ulogu u podsticanju izvoza iz ovog regiona.
“Uprkos pozitivnim izgledima, region je još osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike”, naglasila je Rosi.
U izvještaju se navodi da se jačanjem ekonomskog rasta životni standard na Balkanu nastavlja postepeno približavati onome koji uživaju građani naprednijih ekonomija EU, te dodaje da bi se očuvao zamah rasta i ubrzao tempo konvergencije, potrebne su strukturne reforme, uključujući one navedene u Planu rasta EU.
Direktor Svjetske banke za Balkan Sjaoćing Ju rekla je da je ekonomska integracija ključni pokretač rasta malih ekonomija kakve su one u ovom regionu.
“Da bi pospješile taj rast ove zemlje bi trebale unaprijediti trgovinsku razmjenu i unutar regiona i sa EU, skratiti vrijeme čekanja na graničnim prelazima, te integrisati svoje platne sisteme”, istakla je Ju.
Ona je navela da, osim toga, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala, te zaključila da je unapređenje obrazovnih i zdravstvenih sistema od presudnog značaja za prelazak sa srednjeg na viši nivo dohotka.
“Kako gotovo četvrtina građana zemalja regiona trenutno živi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom sa Balkana moglo bi biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u ovom regionu. Mada emigracija može dovesti do izazova, kakav je nedostatak radne snage, postoje i jasne prilike da se migracije iskoriste za ekonomske koristi”, istaknuto je u izvještaju.
U izvještaju se zemljama Balkana preporučuje da usvoje nekoliko javnih politika kako bi se migracije maksimalno iskoristile, a koje se odnose na razvoj obuka za sticanje vještina i programa mobilnosti u partnerstvu sa odredišnim zemljama i proširivanje obima bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju.
Iz ove banke su preporučili i unapređenje zaštite za migrante tokom ciklusa migracije da bi se ublažili rizici sa kojima se mogu suočiti i kako bi ih motivisali na povratak, omogućavanje prenosa kapitala, stručnosti i najnaprednijih tehnologija posredstvom dijaspore, te korištenje digitalnih alata i unapređenje prikupljanja podataka radi djelotvornog upravljanja migracijama i usvajanja javnih politika.
