EK očekuje 140 mlrd evra godišnje od mjera štednje električne energije

Evropska komisija saopštila je prijedloge za ograničenje cijena elektične energije koji, između ostalog, uključuju smanjenja potrošnje električne energije i preraspodjelu viška prihoda energetskog sektora ugroženim domaćinstvima i preduzećima.

1. Smanjenje potražnje, odnosno potrošnje, električne energije.

Kako bi se usmjerilo na najskuplje sate potrošnje električne energije, kad proizvodnja električne energije na gas znatno utiče na cijenu, Komisija predlaže obavezno smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 5 % – tokom odabranih sati vršnih opterećenja, odnosno kada je proizvodnja električne energije najskuplja.

Države članice moraće da odrede 10 % sati s najvišom očekivanom cijenom i smanje potražnju tokom tog perioda..

Istovremeno, Komisija predlaže da države članice nastoje da smanje ukupnu potražnju za električnom energijom za najmanje 10 % do 31. marta 2023.

Države same mogu da odaberu odgovarajuće mjere za postizanje tog smanjenja potražnje, što može uključivati finansijsku naknadu.

Smanjenje potražnje u razdobljima vršnog opterećenja dovelo bi do smanjenja potrošnje gasa za 1,2 milijarde kubnih metara tokom zime.

2. Ograničenje prihoda za proizvođače energije sa nižim troškovima

Komisija predlaže i privremenu gornju granicu prihoda za „inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno za tehnologije s nižim troškovima kao što su obnovljivi izvori energije, nuklearna energija i lignit, koji mreži isporučuju električnu energiju po cijeni nižoj od cijene koju su odredili skuplji „marginalni” proizvođači.

Ti “inframarginalni” proizvođači ostvaruju velike prihode, uz relativno stabilne operativne troškove, jer su skupe elektrane na gas povećale veleprodajnu cijenu električne energije koju primaju.

Komisija predlaže određivanje gornje granice prihoda inframarginalnih proizvođača, u iznosu od 180 EUR/MWh. Time će se proizvođačima omogućiti da pokriju svoje troškove ulaganja i operativne troškove bez narušavanja ulaganja u nove kapacitete u skladu sa energetskim i klimatskim ciljevima za 2030. i 2050. godinu.

Prihode iznad gornje granice prikupljaće vlade država članica, a iskoristit će se za pomoć potrošačima energije da smanje svoje račune.

3. Privremeni doprinos na ekstra zaradu energetskih kompanija

Kao treću mjeru Komisija predlaže privremeni solidarni doprinos na ekstra dobit, ostvarenu djelatnostima u sektorima nafte, gasa uglja i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

Države članice prikupile bi ga na osnovu dobiti iz 2022. godine, koja je za najmanje 20 %, veća od prosječne dobiti iz prethodne tri godine. To bi iznosilo trećinu viška profita koji su ostvarili 2022. godine.

Prihode bi prikupljale države članice i preusmjerile na potrošače energije, posebno na ugrožena domaćinstva, preduzeća i energetski intenzivne industrije.

Komisija predlaže i proširenje paketa instrumenata za cijene energije koji je dostupan za pomoć potrošačima. Prijedlozima bi se prvi put omogućile regulisane cijene električne energije niže od nivoa troškova, a regulisane cijene proširile bi se i na mala i srednja poduzeća.