Projekcije MMF-a: Koje će evropske zemlje biti najbogatije do 2030. godine?

Projekcije MMF-a pokazuju značajan porast BDP-a po glavi stanovnika u evrima širom Evrope do 2030. godine, ali se rangiranje ne mijenja značajno u pogledu kupovne moći.

Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika jedan je od najčešće korištenih alata za poređenje ekonomija – i u većem dijelu Evrope putanja je uzlazna.

Ali rastuća brojka ne znači uvijek da neka zemlja prednjači u odnosu na druge zemlje: rangiranje se mijenja kako se sve ekonomije kreću zajedno. Mjesto na kojem se neka zemlja nalazi na tabeli često govori korisniju priču od samih brojki.

Dakle, koje se evropske zemlje očekuju da će prednjačiti po BDP-u po glavi stanovnika do 2030. godine i da li se očekuju neke značajne promjene?

Euronews Business je ispitao projekcije MMF-a iz Svjetskog ekonomskog pregleda za 2025. i 2030. godinu, koje obuhvataju i nominalni BDP po glavi stanovnika i paritet kupovne moći (PPP), koji se prilagođava razlikama u cijenama između zemalja.

Irska prestigla Luksemburg po paritetu kupovne moći (PPP)

Među 41 evropskom zemljom – uključujući članice EU, zemlje kandidate, članice EFTA-e i Veliku Britaniju – Irska će, prema projekcijama, do 2030. godine zauzeti prvo mjesto na tabeli BDP-a po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći (PKP), istisnuvši Luksemburg, koji je vodeći 2025. godine.

Naslovna brojka dolazi sa značajnom napomenom. Poznato je da je irski BDP iskrivljen prevelikim prisustvom multinacionalnih korporacija, a Alan Barrett, direktor Instituta za ekonomska i društvena istraživanja, tvrdi da je bruto nacionalni dohodak (BND) daleko bolji pokazatelj stvarnog ekonomskog učinka zemlje.

Prema podacima BND-a Svjetske banke za 2024. godinu, Irska se uopće ne bi nalazila među prve četiri.

Predviđa se da će Norveška, Švicarska i Danska zaokružiti prvih pet, a njihove pozicije će ostati stabilne između 2025. i 2030. godine.

Među pet najvećih evropskih ekonomija, Njemačka je najviše rangirana na 12. mjestu, a slijede Francuska (15.) i Velika Britanija (16.). Italija je na 18. mjestu, a Španija najniže od pet, na 22. mjestu.

Zemlje kandidatkinje rangirane najniže – s jednim izuzetkom

Donjih devet pozicija dominiraju zemlje kandidati za EU, a Ukrajina, Kosovo i Moldavija na dnu su tabele. Turska je među njima izuzetak, a predviđa se da će 2030. godine biti na 29. mjestu – iznad tri punopravne članice EU: Bugarske, Latvije i Grčke.

Bosna i Hercegovina je na 38 od ukupno 41 mjesta evropskih država po BDP -u po glavi stanovnika. Iza nje su Moldavija, Kosovo i Ukrajina. MMF predviđa da će BiH ostati na ovom mjestu i 2030. godine.

Očekuje se da će petnaest zemalja zadržati svoje pozicije između 2025. i 2030. godine. Grčka će zabilježiti najveći pad, padajući sa 29. na 32. mjesto, dok će Kipar ostvariti najveći napredak, popevši se sa 16. na 13. mjesto.

Ne predviđa se da će se bilo koja druga zemlja pomaknuti za više od tri mjesta.

Razlika između nominalnog rangiranja i rangiranja prema paritetu kupovne moći (PKP) govori svoju priču. Malta, Rumunija, Poljska i Turska su znatno više rangirane prema PKP nego u nominalnim eurima – što ukazuje na to da njihova realna kupovna moć nadmašuje ono što impliciraju sirove brojke.

Suprotno važi za Estoniju, Veliku Britaniju, Island i Latviju, gdje rangiranje PPP-a znatno zaostaje za njihovim nominalnim pozicijama.

Na vrhu tabele, razlike su značajne. Irska i Luksemburg su znatno izdvojeni, sa projektovanim BDP-om po glavi stanovnika od 182.000 dolara (približno 168.000 evra) i 167.000 dolara (približno 154.000 evra), respektivno, u međunarodnim dolarima.

Slijede Norveška i Švajcarska, za koje se očekuje da će premašiti 115.000 dolara (otprilike 106.000 evra) do 2030. godine.

Ako izuzmemo Irsku i Luksemburg, razlike unutar EU ostaju upečatljive. Danska prednjači u preostaloj grupi sa 100.000 dolara (otprilike 92.000 evra), što je skoro dvostruko više od Grčke sa 54.000 dolara (otprilike 50.000 evra) – najnižom cifrom među članicama EU.

Među glavnim ekonomijama, Njemačka ima najveću kupovnu moć sa 86.000 dolara (otprilike 79.000 evra), a Španija najslabiju sa 66.000 dolara (otprilike 61.000 evra) – razlika od otprilike 31%.

Izvan EU, slika je još sumornija. Predviđa se da će gotovo sve zemlje kandidatkinje imati prihod ispod 50.000 dolara (otprilike 46.000 evra), a nekoliko ih je znatno ispod toga, sa brojkama ispod 30.000 dolara (otprilike 28.000 evra) – što je otprilike polovina nivoa Grčke. Razlika između EU i zemalja koje čekaju da joj se pridruže ostaje ogromna.