Mikroplastika u Dunavu i tkivu divljih svinja, ali „vječne hemikalije“ PFAS nisu pronađene u hrani
Mikroplastika je pronađena u Dunavu, tkivu divljih životinja u Srbiji, ali, na sreću, u slučajnim uzorcima, mesa, mlijeka, jaja i ribe, stručnjaci Centra za ispitivanje namirnica u Srbiji, nisu pronašli PFAS jedinjenja, takozvane vječne hemikalije.
Sićušne čestice plastike, kakoi stiče Ana Pešić, naučnica iz Centra za ispitivanje namirnica u Srbiji, pronađene su u Dunavu, u jetri divlje svinje na obalama Dunava gde je zabiljležena velika koncentracija mikroplastike, dok je Zlatibor manje zagađen.
„U slučajnim uzorcima, mesa, mleka, jaja i ribe, srećom, nismo našli PFAS jedinjenja“, istakla je Pešićeva.
Mikroplastika, uglavnom putem otpada tačnije putem neadekvatnog rukovođenja tim otpadom, ulazi u tlo, a odatle zagađuje i vodu.
„Kada je voda zagađena, budimo sigurni da su zagađeni i biljni i životinjski svet. Kada riba pliva u zagađenoj vodi, sigurno je kontaminirana, često završi kao naš obrok. Ako zalivamo baštu zagađenom vodom, zemlja akumulira toksične supstance, one dospevaju u biljku, biljka postane naša hrana i to je ono što ulazi u lanac ishrane“, precizirala je Pešićeva.
Pešićeva ističe da je zahvaljujući tome što su otporna na vodu, na ulja, masti, toplotu PFAS jedinjenja imaju izuzetno široku primjenu.
„Nalaze se u velikom broju predmeta koje danas svakodnevno koristimo – nelepljivi tiganji, papirne slamčice, telefoni, automobili, kozmetika, vodootporna šminka, lakovi za nokte“.
U Centru za ispitivanje namirnica u Srbiji već godinu dana rade na razvoju metode za određivanje PFAS jedinjenja i čestica u hrani.
Prema riječima Ane Pešić, na ovom području smo nevidljivi zato što ranije, kada je mapa zagađenja rađena, PFAS jedinjenja se kod nas nisu ni merila.
Takođe, kako navodi, bezbjedni smo zato što u našem regionu ne postoje postrojenja koja se bave proizvodnjom tih hemikalija, ima manje takvog otpada i sigurni smo da je zagađenje manje nego u dijelovima svijeta gde ta postrojenja postoje.
Izvor: RTS
