Stanje životne sredine u Evropi je zabrinjavajuće: izazovi za BiH smanjenje štetnih emisija i kvalitet vazduha

Iako je ostvaren značajan napredak u smanjenju emisije gasova staklene bašte i zagađenja vazduha, opšte stanje životne sredine u Evropi ostaje nepovoljno.

To je naročito naglašeno kada je riječ o prirodnim resursima, koji su i dalje izloženi degradaciji, prekomjernom iskorištavanju i gubitku biološke raznolikosti.

Prema objavljenom najopsežnijem izvještaju Evropske agencije za okolinu (EEA) o stanju životne sredine, ubrzane klimatske promjene predstavljaju i jedan od najhitnijih izazova.

Prognoze za većinu ekoloških trendova izazivaju zabrinutost, jer nose ozbiljne rizike po ekonomski razvoj, sigurnost i kvalitet života u Evropi.

Ovaj izvještaj je najsveobuhvatnija analiza trenutnog stanja i izgleda u oblasti životne sredine, klime i održivosti, zasnovana na podacima iz 38 zemalja.

Izazovi za BiH

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini navodi se da je jedan od glavnih izazova za Bosnu i Hercegovinu sveobuhvatno poboljšanje i zaštita životne sredine uz minimiziranje ljudskih uticaja, u skladu s najboljim praksama EU.

"Potrebno je fokusirati se na smanjenje emisija i multidisciplinarni i integrisani pristup pitanjima kvalitete vazduha, kao i na poboljšanje rješenja za upravljanje otpadom i vodama, ublažavanje uticaja i prilagođavanje klimatskim promjenama", navodi se u izvještaju.

Mnogi gradovi u Bosni i Hercegovini pate od zagađenja zraka, posebno zimi. Glavni izvori zagađivača su saobraćaj, industrijske aktivnosti i domaćinstva koja koriste čvrsta goriva. Procjenjuje se da oko 3.300 ljudi godišnje prerano umre u Bosni i Hercegovini od izloženosti česticama promjera 2,5 μm ili manje (PM 
_2,5 ), te da se 9% ukupne godišnje smrtnosti može pripisati zagađenju vazduha.

Posebno je naglašeno da je potrebno stvoriti uslove za energetsku tranziciju i razvoj modela cirkularne ekonomije i zelenih preduzeća.

Postoji veliki potencijal za poboljšanje korištenja prirodnih resursa i zaštitu postojeće biološke raznolikosti, Takođe, potrebno je poboljšati korištenje zemljišta i korištenje prirodnih resursa u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu kako bi se poboljšao kvalitet i izbjegla degradacija povezana s prekomjernom eksploatacijom.

Među stanovništvom zemlje, zabrinutost zbog ključnih ekoloških problema poput klimatskih promjena i zagađenja je porasla, a zeleno ponašanje je slijedilo sličan trend.

Projektovani nivoi klimatskih promjena učinili bi Bosnu i Hercegovinu sve ranjivijom na prirodne opasnosti. Katastrofe povezane s vremenskim prilikama uzrokuju ekonomske gubitke do 1,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje za regiju.

Više od 20% teritorije Bosne i Hercegovine sklono je poplavama, koje u prosjeku pogađaju približno 100.000 ljudi i uzrokuju gubitke BDP-a od približno 600 miliona američkih dolara godišnje.

U 2012. godini, zemlja je doživjela produženi period teške suše, uzrokujući gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji od približno 1 milijarde američkih dolara ; prinosi žitarica i povrća smanjeni su za približno 70%, a proizvodnja energije smanjena je za približno 25% . Osim toga, šumski požari predstavljaju rastuću prijetnju, povećavajući se zapanjujućih 17 puta između 2011. i 2021. godine .

Bosna i Hercegovina ima gotovo četiri puta veću energetsku intenzivnost od prosječne države članice EU , navodi se u izvještaju i ukazuje da konačna potrošnja energije ide u pogrešnom smijeru.

Ipak, sugeriše se da je potencijal za poboljšanje visok, jer stambeni sektor čini najveći udio u konačnoj potrošnji energije.