Određivanje cijene karbona i zašto je važno iz ugla Evropske komisije
Određivanje cijene karbona jedan je od najefikasnijih alata za borbu protiv klimatskih promjena. Podstiče čistije izbore, pokreće inovacije i generiše prihode koji se reinvestiraju kako bi se podržala čista tranzicija. Ali često se pogrešno shvata.
EU koristi tržišta karbona kako bi odredila cijenu zagađenja putem Sistema EU za trgovanje emisijama (EU ETS), koji obuhvata energetski sektor, industriju, brodarstvo i neke emisije iz avijacije, navodi Evrospka komisija.
U budućnosti će novi ETS2 obuhvatiti emisije iz putnog saobraćaja i zgradarstva, počevši od 2027. godine, kako bi se osiguralo da više dijelova ekonomije doprinosi zelenoj tranziciji.
Evo pet ključnih činjenica koje pokazuju kako funkciniše određivanje cijena karbona i zašto ono koristi svima.
- Cijena karbona smanjuje emisije, a istovremeno potiče ekonomski rast
Određivanje cijena karbona funkcionira. Od svog pokretanja prije 20 godina, EU ETS je pomogao u smanjenju emisija iz proizvodnje električne energije, toplote i industrije za 50%. Samo u 2024. godini, emisije ETS-a pale su za 5% u odnosu na 2023. godinu.
Određivanje cijena karbona poboljšava predvidljivost za poslovanje. EU ETS svake godine na predvidljiv način snižava gornju granicu emisija, šaljući jasan dugoročni signal kompanijama da postoji poslovni argument za čiste tehnologije. Ovo pomaže preduzećima da planiraju unaprijed i investiraju u tehnologije s niskim emisijama, znajući da će njihova ulaganja ostati konkurentna i isplatiti se tokom vremena.
Određivanje cijena karbona čini Evropu konkurentnijom. Potiče modernizaciju industrije i oslobađa investicije u čiste tehnologije. EU je razvila snažnu globalnu poziciju u energiji vjetra, proizvodnji elektrolizera i primjeni toplinskih pumpi, s izvozom zelenih tehnologija koji će dostići 90 milijardi evra u 2024. godini.
Određivanje cijene karbona pokreće inovacije . Konkurentnost sve više ovisi o inovativnim čistim tehnologijama. Određivanje cijene karbona postavlja jasan smjer, a istovremeno pruža fleksibilnost u tome kako ga postići. Svaka kompanija može prilagoditi svoj put, potičući raznolike inovacije u energetici, materijalima i transportu.
Određivanje cijena karbona finansira inovativne klimatske akcije . Na primjer, Fond za inovacije i Fond za modernizaciju u potpunosti se finansiraju prihodima iz EU ETS-a. Fond za inovacije jedan je od najvećih svjetskih programa finansiranja čistih tehnologija. Od 2021. godine uložio je oko 12 milijardi evra u gotovo 200 projekata različitih razmjera i sektora, uključujući pionirski niskokarbonsi čelik i plutajuće vjetroelektrne.
Naš sistem određivanja cijena karbona uključuje mjere za osiguranje jednakih uslova s trećim zemljama. Izbjegava pomjeranje industrijskih aktivnosti i s njima povezanih emisija, kao i promovisanje određivanja cijena karbona u inostranstvu. Mjere za osiguranje jednakih uslova i izbjegavanje curenja karbona ugrađene su u naš okvir politike. Ciljane besplatne dozvole i Mehanizam za prilagođavanje karbona na granicama (CBAM) imaju za cilj osigurati da se emisije i s njima povezane industrijske aktivnosti ne premještaju jednostavno u zemlje izvan Evrope gdje klimatska pravila mogu biti slabija. Uvođenje CBAM-a nam je pomoglo da unaprijedimo našu diplomatiju određivanja cijena karbona i ohrabrimo druge zemlje širom svijeta da uvedu vlastite sisteme određivanja cijena karbona.
EU ETS se zasniva na principu “zagađivač plaća”, oni koji emituju stakleničke gasove moraju platiti kupovinom dozvola za svoje emisije.
Prihodi od cijena karbona podržavaju radna mjesta u Evropi. Do 2030. godine, preko milion novih radnih mjesta moglo bi se stvoriti u čistim industrijama, energetskoj efikasnosti i zelenom transportu – uz podršku recikliranja prihoda, programa prekvalifikacije i regionalnih investicija u okviru ETS-a. Fond za modernizaciju podržava prelazak na čistiju energiju i veću efikasnost u zemljama EU sa nižim prihodima. Obezbjeđuje finansiranje za stvari poput obnovljivih izvora energije, energetski efikasne infrastrukture, modernizovanih električnih mreža i podršku zajednicama koje se oslanjaju na ugalj, naftu ili druge industrije sa visokim stepenom zagađenja kako bi im pomogao da pređu na čistija radna mjesta.
2. Cijena karbona potiče energetsku nezavisnost
Određivanje cijene karbona smanjuje energetsku zavisnost EU. Zavisnost od uvozu fosilnih goriva dovodi do visokih troškova energije u Evropi. Račun EU za uvoz energije iznosio je gotovo 400 milijardi evra u 2024. godini. Određivanje cijene uvoza zagađujućih fosilnih goriva podstiče ulaganja u domaće čiste izvore energije, što znači da novac ostaje u evropskim džepovima.Određivanje cijena karbona potiče čistu i pristupačnu energiju. U 2023. godini, gotovo polovina električne energije u EU dolazila je iz obnovljivih izvora – a kada se uključi nuklearna energija, gotovo 70% je proizvedeno iz izvora s nultom emisijom. Cjenovni signali iz ETS-a čine ova ulaganja u čistu energiju atraktivnijim i podstiču potrošače da koriste jeftinije i čistije izvore energije.
Određivanje cijene karbona čini našu ekonomiju i društvo otpornijima. Određivanje cijene karbona pomaže u smanjenju izloženosti geopolitičkoj nestabilnosti i jača naš energetski suverenitet i sigurnost.
3. Određivanje cijena karbona doprinosi čistijem vazduhu i poboljšava vaše zdravlje
Određivanje cijene karbona doprinosi čistijem vazduhu. Obeshrabruje upotrebu fosilnih goriva, smanjujući štetne zagađivače poput sumpornih oksida (SOx), dušikovih oksida (NOx) i finih čestica (PM2.5).
Određivanje cijene karbona koristi ljudskom zdravlju. Smanjenjem zagađenja vazduha, određivanje cijene karbona pomaže u sprječavanju astme, respiratornih bolesti, kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti. Čistiji vazduh štedi troškove zdravstvene zaštite i poboljšava kvalitetu života, posebno u urbanim područjima.
4. Prihodi od karbona se vraćaju društvu
Prihodi od emisija karbona direktno koriste društvu, ekonomiji i vašem svakodnevnom životu. EU ETS je generisao preko 200 milijardi prihoda za države članice. Ova sredstva se direktno reinvestiraju u čist javni prijevoz, energetski efikasno stanovanje i modernu infrastrukturu koja poboljšava svakodnevni život miliona ljudi, kao što su novi zeleni autobusi u Mađarskoj, upravljanje rizikom od poplava u Estoniji ili program vaučera za mobilnost u Italiji.Određivanje cijena karbona podržava one kojima je pomoć potrebna. Fond za socijalnu klimu će mobilisati najmanje 86,7 milijardi evra između 2026. i 2032. godine iz prihoda od ETS-a. Podržaće izolaciju kuća, mobilnost s niskim emisijama i pristup pristupačnoj čistoj energiji – posebno za ranjive grupe.
Određivanje cijena karbona smanjuje regionalne razlike. Fond za modernizaciju usmjerava prihode ka modernizaciji energetskih sistema u 13 država članica u centralnoj, istočnoj i južnoj Evropi. Preko 19 milijardi evra je već uloženo u modernizaciju mreža, obnovljive izvore energije i pristup energiji.
5.Određivanje cijena karbona ima ekonomskog smisla, pravedno je i širi se globalno
To znači da zagađivači plaćaju. EU ETS se zasniva na principu “zagađivač plaća”, oni koji emituju stakleničke gasove moraju platiti kupovinom dozvola za svoje emisije. Ovo osigurava da se troškovi zagađenja ne prenose na društvo ili buduće generacije, već da ih snose oni koji su odgovorni, stvarajući pravedan podsticaj za smanjenje emisija.
Određivanje cijena karbona pretvara zagađenje u inovaciju. Sistem nagrađuje one koji ulažu u niskokarbonska rješenja – bez obzira gdje se nalazimo u Evropi ili u kojem sektoru. To je tržišno zasnovan pokretač klimatskih akcija koji izjednačava uslove.Određivanje cijena karbona podržava solidarnost. Mehanizmi poput Fonda za modernizaciju i Fonda za socijalnu klimu preraspodjeljuju prihode državama članicama i domaćinstvima s nižim prihodima.
Cijene karbona primjenjuju se jednako u cijeloj EU, Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu.Ista pravila i tržišni uslovi osiguravaju pravednost preko granica. Sistem ne cilja određene zemlje – on se jednoobrazno primjenjuje na sve zagađivače, bez obzira na to gdje se nalaze. Svaka instalacija ili operater tretira se prema istim pragovima emisija i zahtjevima usklađenosti. Sistem EU za trgovanje emisijama (ETS) povezan je sa švajcarskim tržištem karbona, a u toku je i rad na njegovom povezivanju sa sistemom Ujedinjenog Kraljevstva.
Određivanje cijene karbona je provjereni pristup koji se koristi u sve većem broju zemalja širom svijeta. Već je na snazi u zemljama poput Kine, Južne Koreje, Novog Zelanda, Kanade i nekoliko američkih saveznih država. Novi sistemi se razvijaju u Brazilu, Turskoj, Japanu, Indiji i mnogim drugim. Prema Svjetskoj banci, više od 80 jurisdikcija ima uspostavljenu cijenu karbona, a ona pokriva polovinu globalnih emisija iz energetskog sektora.
