12 država EU neće ispuniti nacionalne klimatske ciljeve za 2030. godinu – analiza T&E
Dvanaest država Evropske unije neće ispuniti svoje nacionalne klimatske ciljeve (NECP) za 2030. godinu, u skladu sa Regulativom o raspodjeli napora (ESR), ukoliko ne budu preduzele hitne mjere.
Ovo se navodi u analizi nacionalnih i klimatskih planova država EU, koju je objavila organizacija Transport & Environment (T&E), uz napomenu da je još sedam zemalja u opasnosti da ne ostvari svoje postavljene ciljeve.
Najlošije su Njemačka i Italija. Procjene su da Nemačka zaostaje za ciljem za 10, a Italija za 7,7 odsto.
Analiza T&E otkriva da je EU kao cjelina 4,5 procentnih poena skrenula s puta da postigne cilj od 40% manje emisija do 2030. godine.
Prema Uredbi o podjeli napora, države članice moraju ispuniti klimatske ciljeve za pet ključnih sektora: drumski transport, zgrade, mala industrija, otpad i poljoprivreda. Ciljevi su dizajnirani prema BDP-u svake od zemalja, pri čemu su bogatije zemlje morale ispuniti veće ciljeve smanjenja emisija. Ukupni cilj za EU je 40% manje do 2030. godine (u poređenju sa nivoima iz 2005.) u ovih pet sektora. Zemlje moraju dostaviti nacionalne energetske i klimatske planove (NECP) u kojima navode kako namjeravaju ispuniti cilj do 30. juna.
Ukoliko ove dvije države ne budu ispunile svoje ciljeve koji se odnose na smanjenje emisije CO2, mogle bi da potroše sve raspoložive karbonske kredite koji su dostupni za trgovinu između zemalja Evropske unije.
To znači da druge zemlje mogu da se nađu u nezavidnom položaju, suočene sa sudskim postupcima. Pojašnjenja radi, druge zemlje koje budu uspjele da ostvare svoje ciljeve, možda neće moći da kupe dovoljno kredita kako bi nadoknadile svoje emisije.
Ako dođe do takve situacije, kako se objašnjava, Njemačka i Italija bi morale da kupe karbonske kredite od drugih zemalja Evropske unije koje su ostvarile svoje ciljeve. Na taj način će kompenzovati višak svojih emisija. Neke procjene su da bi Njemačka mogla da plati za kupovinu više od 16 milijardi evra, a Italija oko 15.5 milijardi evra.
Transport & Environment upozorava da bi ovakva situacija mogla da dovede do nestašice kredita na tržištu, što dalje može da utiče na povećanje cijena. Takođe, može dovesti do toga da druge zemlje imaju otežane uslove za ispunjenje svojih obaveza u vezi sa smanjenjem emisija CO2.
Zemlje koje će akumulirati najviše suficita, su Španija, Grčka i Poljska, koje će najverovatnije i premašiti svoje ciljeve smanjenja emisija CO2 do 2030. godine. Na ovaj način, tri pomenute zemlje mogle bi da profitiraju od prodaje viška karbonskih kredita drugim zemljama.
